Ozana Mirosavljev-Grgić: Strah od srednjoškolskih hodnika
Srednjoškolski hodnici nisu isti kao i osnovnoškolski. U osnovnim školama obično se čuje jurnjava, žamor, cika i vika. U srednjoškolskim hodnicima drugačija je atmosfera. Učenici ili u grupama tiho pričaju naslonjeni na zid ili ako ima kakva klupa, stolac zadubljeni su u svoj mobilni uređaj. Nažalost to se događa i za vrijeme nastave ako nastavnik nije pozoran. Sad se postavlja pitanje kako i zašto je sve veći porast nasilja među srednjoškolskom populacijom. Čitali smo senzacionalističke naslove: Pretučeni učenici u Vukovaru. Sukob nastavnika i učenika u srednjoj školi u Zagrebu; WhatsAppom se šire jezive poruke i slike o “napadu na škole”…
Prema raspoloživim podacima iz Izvješća za 2024., vršnjačko nasilje je u porastu od 44 posto , istaknula je pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević. (izvor: https://sabor.hr/hr/press/priopcenja/odbor-za-obitelj-mlade-i-sport-odrzao-tematsku-sjednicu-o-nasilju-u-odgojno).
Zašto se događa agresija? Psiholozi definiraju agresiju kao ponašanje (emocionalna reakcija) kojemu je u osnovi namjera da se nanese šteta odnosno da se netko fizički ili psihički povrijedi. U srednjoj školi je to najčešće nazivanje osobe pogrdnim imenima, ismijavanje, bolno zadirkivanje (ruganje), širenje glasina, guranje i tučnjava, uzimanje tuđeg novca i stvari, uznemiravanje i sl. Nekad je bilo izravno i događalo se u školi ili ispred škole, a danas se uglavnom danas sve češće događa u digitalnom okruženju, pa se može događati 24 sati dnevno putem aplikacija za dopisivanje, videoigrica i raznih drugih platformi. Elektroničko nasilje, poznato kao cyberbulling, sve je češći problem među mladima. Skrolanje“ po TikToku , Threads , Instagram, Snapchat su najčešće radnje među mladima (a i starijima) tijekom prošle godine.
Znam svoje učenike pitati koliko vremena provode na društvenim mrežama, pogledaju u mobitel i onda dobivam podatke 4, 5 sati dnevno, a vikendom neki znaju i preko 10 sati provoditi. Vole reći pa družimo se, šaljemo si videa i sl. Neki se hvale da su uključili u postavkama digitalnu ravnotežu. No, ne postoji postavka kako zaštititi mentalno zdravlje i kako se obraniti od nesigurnosti, napetosti i depresije. Prije par godina jedna učenica mi se obratila za pomoć. Nisam joj bila razrednica nego samo predmetna nastavnica. Nije željela razgovarati s razrednikom i pedagogom, jer se bojala da će oni obavijestiti roditelje. Krenula je razgovor: „ Ja to više ne mogu izdržati. Oni se meni rugaju. Pišu razne poruke, pod nastavom se gurkaju i pokazuju na mene, pod odmorima učenicima iz drugih razreda pokazuju na mene, čak se proširilo i na moj kvart, pa me neki moji bivši školski kolege ismijavaju.“ Kroz razgovor je u suzama jedva izrekla da je svoju fotografiju poslala jednom dečku s kojim se dopisivala. Na fotografiji je pozirala s velikim izrezom na dekolteu. Tu je fotografiju taj dečko koji nije iz njene škole poslao učenici iz njenog razreda i tako se dalje proširila fotografiju. Ta učenica je bila povučena i nije bila „popularna“, zato je bila nažalost idealna meta učenika koji su sami bili nesigurni i koji su na taj način tražili svoje mjesto pod suncem u srednjoj školi. Naime, ta grupa učenika imala je zajednički profil na jednoj od društvenih mreža i tamo su objavljivali razne sadržaje, pa i takve. U razgovoru sam uspjela nagovoriti je da se obrati razredniku, koji se potrudio pomoći joj i riješiti na najbolji mogući način.
Centar za sigurniji Internet objavio je smjernice o postupanju u slučajevima elektroničkog nasilja. Tako u smjernicama o postupanju u slučajevima elektroničkog nasilja za djelatnike u obrazovnom sustavu piše sljedeće: (https://netica.hr/materijali/Smjernice_o_postupanju.pdf )
1. Ako se utvrdi sumnja na elektroničko nasilje, zajedno sa stručnim suradnicima škole obaviti zasebne razgovore s djetetom - žrtvom elektroničkog nasilja, s djetetom - počiniteljem elektroničkog nasilja te s djecom - svjedocima ili promatračima elektroničkog nasilja -odmah po saznanju
2. Pozvati roditelje djece uključene u elektroničko nasilje na individualne i grupne razgovore u najkraćem mogućem roku
3. Održati sastanak sa stručnim suradnicima u školi i raspraviti o rješenju i daljnjem postupanju. Donijeti odluku o izricanju pedagoških mjera u skladu sa Statutom škole u najkraćem mogućem roku
4. Održati zajednički sastanak s djetetom - počiniteljem elektroničkog nasilja, roditeljem i stručnim djelatnicima škole s ciljem definiranja individualnog plana postupanja prema djetetu u najkraćem mogućem roku.
Navedene su i specijalizirane usluge u virtualnom okruženju: 0800 606 606 svaki radni dan od 08 do 16 sati (mlada osoba može dobiti pomoć i podršku u slučaju nasilja preko Interneta, savjet kako se zaštititi na Internetu i kako sigurno koristiti Internet, savjet što napraviti i kako se nositi s neprimjerenim sadržajem ili kontaktom na Internetu) https://www.csi.hr/hotline/ Centar za sigurniji internet; savjet@hrabritelefon.hr; hrabrisa@hrabritelefon.hr, putem foruma te putem chata (svaki radni dan od 17 do 20 sati) ; Hrabri telefon https://redbutton.mup.hr/ MUP HR.
Odgajati mlade u sve većoj digitalizaciji i otuđenosti je vrlo izazovan posao, koji zahtijeva stalnu prevenciju rizičnih situacija. Uz to kad se one dogode potrebno je djelovati asertivno, empatično i učinkovito . No, i sam se nastavnik danas osjeća ugrožen jer je njegov autoritet bitno ugrožen. Roditelji su isto u tim situacijama vrlo često izgubljeni ili sami agresivni, jer osjećaju da će ih se optužiti da nisu odgovorno postupali i da nemaju autoritet.
U tom vrtlogu isprepliće se višestruka odgovornost (osobna, obiteljska i društvena). Mogu jedino u kršćanskom duhu zaključiti da nam ovdje jedino preostaje čvrsta ukorijenjenost u vjeri, životno svjedočenje Riječi Božje i put koji papa Franjo naziva put nade. Taj put uključuje kulturu susreta, dijaloga, koji nadilazi suprotnosti i besplodne sukobe (PAPA FRANJO, Pozdrav mladima Kulturnog centra Padre Felix Varela, Havana, Kuba, 20. prosinca 2015.)
Prema raspoloživim podacima iz Izvješća za 2024., vršnjačko nasilje je u porastu od 44 posto , istaknula je pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević. (izvor: https://sabor.hr/hr/press/priopcenja/odbor-za-obitelj-mlade-i-sport-odrzao-tematsku-sjednicu-o-nasilju-u-odgojno).
Zašto se događa agresija? Psiholozi definiraju agresiju kao ponašanje (emocionalna reakcija) kojemu je u osnovi namjera da se nanese šteta odnosno da se netko fizički ili psihički povrijedi. U srednjoj školi je to najčešće nazivanje osobe pogrdnim imenima, ismijavanje, bolno zadirkivanje (ruganje), širenje glasina, guranje i tučnjava, uzimanje tuđeg novca i stvari, uznemiravanje i sl. Nekad je bilo izravno i događalo se u školi ili ispred škole, a danas se uglavnom danas sve češće događa u digitalnom okruženju, pa se može događati 24 sati dnevno putem aplikacija za dopisivanje, videoigrica i raznih drugih platformi. Elektroničko nasilje, poznato kao cyberbulling, sve je češći problem među mladima. Skrolanje“ po TikToku , Threads , Instagram, Snapchat su najčešće radnje među mladima (a i starijima) tijekom prošle godine.
Znam svoje učenike pitati koliko vremena provode na društvenim mrežama, pogledaju u mobitel i onda dobivam podatke 4, 5 sati dnevno, a vikendom neki znaju i preko 10 sati provoditi. Vole reći pa družimo se, šaljemo si videa i sl. Neki se hvale da su uključili u postavkama digitalnu ravnotežu. No, ne postoji postavka kako zaštititi mentalno zdravlje i kako se obraniti od nesigurnosti, napetosti i depresije. Prije par godina jedna učenica mi se obratila za pomoć. Nisam joj bila razrednica nego samo predmetna nastavnica. Nije željela razgovarati s razrednikom i pedagogom, jer se bojala da će oni obavijestiti roditelje. Krenula je razgovor: „ Ja to više ne mogu izdržati. Oni se meni rugaju. Pišu razne poruke, pod nastavom se gurkaju i pokazuju na mene, pod odmorima učenicima iz drugih razreda pokazuju na mene, čak se proširilo i na moj kvart, pa me neki moji bivši školski kolege ismijavaju.“ Kroz razgovor je u suzama jedva izrekla da je svoju fotografiju poslala jednom dečku s kojim se dopisivala. Na fotografiji je pozirala s velikim izrezom na dekolteu. Tu je fotografiju taj dečko koji nije iz njene škole poslao učenici iz njenog razreda i tako se dalje proširila fotografiju. Ta učenica je bila povučena i nije bila „popularna“, zato je bila nažalost idealna meta učenika koji su sami bili nesigurni i koji su na taj način tražili svoje mjesto pod suncem u srednjoj školi. Naime, ta grupa učenika imala je zajednički profil na jednoj od društvenih mreža i tamo su objavljivali razne sadržaje, pa i takve. U razgovoru sam uspjela nagovoriti je da se obrati razredniku, koji se potrudio pomoći joj i riješiti na najbolji mogući način.
Centar za sigurniji Internet objavio je smjernice o postupanju u slučajevima elektroničkog nasilja. Tako u smjernicama o postupanju u slučajevima elektroničkog nasilja za djelatnike u obrazovnom sustavu piše sljedeće: (https://netica.hr/materijali/Smjernice_o_postupanju.pdf )
1. Ako se utvrdi sumnja na elektroničko nasilje, zajedno sa stručnim suradnicima škole obaviti zasebne razgovore s djetetom - žrtvom elektroničkog nasilja, s djetetom - počiniteljem elektroničkog nasilja te s djecom - svjedocima ili promatračima elektroničkog nasilja -odmah po saznanju
2. Pozvati roditelje djece uključene u elektroničko nasilje na individualne i grupne razgovore u najkraćem mogućem roku
3. Održati sastanak sa stručnim suradnicima u školi i raspraviti o rješenju i daljnjem postupanju. Donijeti odluku o izricanju pedagoških mjera u skladu sa Statutom škole u najkraćem mogućem roku
4. Održati zajednički sastanak s djetetom - počiniteljem elektroničkog nasilja, roditeljem i stručnim djelatnicima škole s ciljem definiranja individualnog plana postupanja prema djetetu u najkraćem mogućem roku.
Navedene su i specijalizirane usluge u virtualnom okruženju: 0800 606 606 svaki radni dan od 08 do 16 sati (mlada osoba može dobiti pomoć i podršku u slučaju nasilja preko Interneta, savjet kako se zaštititi na Internetu i kako sigurno koristiti Internet, savjet što napraviti i kako se nositi s neprimjerenim sadržajem ili kontaktom na Internetu) https://www.csi.hr/hotline/ Centar za sigurniji internet; savjet@hrabritelefon.hr; hrabrisa@hrabritelefon.hr, putem foruma te putem chata (svaki radni dan od 17 do 20 sati) ; Hrabri telefon https://redbutton.mup.hr/ MUP HR.
Odgajati mlade u sve većoj digitalizaciji i otuđenosti je vrlo izazovan posao, koji zahtijeva stalnu prevenciju rizičnih situacija. Uz to kad se one dogode potrebno je djelovati asertivno, empatično i učinkovito . No, i sam se nastavnik danas osjeća ugrožen jer je njegov autoritet bitno ugrožen. Roditelji su isto u tim situacijama vrlo često izgubljeni ili sami agresivni, jer osjećaju da će ih se optužiti da nisu odgovorno postupali i da nemaju autoritet.
U tom vrtlogu isprepliće se višestruka odgovornost (osobna, obiteljska i društvena). Mogu jedino u kršćanskom duhu zaključiti da nam ovdje jedino preostaje čvrsta ukorijenjenost u vjeri, životno svjedočenje Riječi Božje i put koji papa Franjo naziva put nade. Taj put uključuje kulturu susreta, dijaloga, koji nadilazi suprotnosti i besplodne sukobe (PAPA FRANJO, Pozdrav mladima Kulturnog centra Padre Felix Varela, Havana, Kuba, 20. prosinca 2015.)
Ozana Mirosavljev Grgić
Ispišite stranicu:
