Objavljeno: 14.01.2026.
Održana Katehetska zimska škola
Poveznica na prezentaciju i radne listove:
https://gamma.app/docs/KZS-mnex79w4a5b87mn?mode=doc
Katehetska zimska škola: Vjeroučitelj(ica) kao Judita: od biblijskog uzora do svakodnevnog svjedočanstva
U sklopu Katehetske zimske škole za vjeroučiteljice i vjeroučitelje u osnovnim školama „U potrazi za Juditom: Vjeroučitelj pred izazovima nove stvarnosti”, održane 8. i 9. siječnja 2026. u Zagrebu, u HKS dvorani Aula magna i u OŠ Pavleka Miškine, jednu od radionica vodili su vjeroučitelji Zagrebačke nadbiskupije: Nataša Čurić, Martina Filipović, Marija Patrlj, Tomislav Šegina i Josip Štefanac.
Radionica je polaznike usmjerila na biblijski lik Judite kao poticaj za promišljanje o identitetu, poslanju i izazovu vjeroučitelja u suvremenoj školi i društvu. Polazeći od Juditina konteksta krize, hrabrosti, razboritosti i vjernosti, sudionici su tražili načine kako poruku Knjige o Juditi prepoznati u vlastitom profesionalnom i osobnom djelovanju.
U središtu rada bila su tri praktična naglaska: prvo, osvijestiti da identitet vjeroučitelja nije samo uloga u učionici nego i svjedočanstvo u odnosima prema učenicima, kolegama, roditeljima i župnoj zajednici. Drugo, imenovati konkretne pritiske koji otežavaju poslanje, primjerice slab interes učenika, podcjenjivanje predmeta, umor i sagorijevanje, izazove tehnologije i umjetne inteligencije te sukobe vrijednosti u okruženju. Treće, oblikovati korake koji su izvedivi i mjerljivi u svakodnevici.
Kao okvir za praktičnu primjenu ponuđen je jednostavan model „Judita 3K”:
- molitva (problem iznijeti pred Boga i tražiti nutarnju snagu)
- razlučivanje (promisliti opcije, kriterije i posljedice)
- djelovanje (odabrati konkretan korak i provesti ga). Na radionici se taj okvir primijenio na studije slučaja iz školskog i župnog života te iz osobnih situacija u kojima se vjeroučitelj nalazi pod pritiskom očekivanja i vlastitih ograničenja.
Zaključno, radionica je naglasila potrebu za realnim, ali postojanim pristupom: prepoznati vlastite „Holoferne”, ostati u povezanosti s Crkvom i školom, čuvati osobnu duhovnost i profesionalnu kompetenciju te jačati suradnju, umjesto izoliranog djelovanja.
Sudionici su radionicu ocijenili vrlo visokim ocjenama te najčešće kao pozitivno istaknuli primjenjivost u nastavi, konkretne primjere iz prakse, rad u manjim skupinama i korisne smjernice o digitalnim alatima i umjetnoj inteligenciji. Kao prijedloge su naveli više vremena za raspravu i grupni rad te demonstraciju nekog AI alata na konkretnom zadatku.
https://gamma.app/docs/KZS-mnex79w4a5b87mn?mode=doc
Katehetska zimska škola: Vjeroučitelj(ica) kao Judita: od biblijskog uzora do svakodnevnog svjedočanstva
U sklopu Katehetske zimske škole za vjeroučiteljice i vjeroučitelje u osnovnim školama „U potrazi za Juditom: Vjeroučitelj pred izazovima nove stvarnosti”, održane 8. i 9. siječnja 2026. u Zagrebu, u HKS dvorani Aula magna i u OŠ Pavleka Miškine, jednu od radionica vodili su vjeroučitelji Zagrebačke nadbiskupije: Nataša Čurić, Martina Filipović, Marija Patrlj, Tomislav Šegina i Josip Štefanac.
Radionica je polaznike usmjerila na biblijski lik Judite kao poticaj za promišljanje o identitetu, poslanju i izazovu vjeroučitelja u suvremenoj školi i društvu. Polazeći od Juditina konteksta krize, hrabrosti, razboritosti i vjernosti, sudionici su tražili načine kako poruku Knjige o Juditi prepoznati u vlastitom profesionalnom i osobnom djelovanju.
U središtu rada bila su tri praktična naglaska: prvo, osvijestiti da identitet vjeroučitelja nije samo uloga u učionici nego i svjedočanstvo u odnosima prema učenicima, kolegama, roditeljima i župnoj zajednici. Drugo, imenovati konkretne pritiske koji otežavaju poslanje, primjerice slab interes učenika, podcjenjivanje predmeta, umor i sagorijevanje, izazove tehnologije i umjetne inteligencije te sukobe vrijednosti u okruženju. Treće, oblikovati korake koji su izvedivi i mjerljivi u svakodnevici.
Kao okvir za praktičnu primjenu ponuđen je jednostavan model „Judita 3K”:
- molitva (problem iznijeti pred Boga i tražiti nutarnju snagu)
- razlučivanje (promisliti opcije, kriterije i posljedice)
- djelovanje (odabrati konkretan korak i provesti ga). Na radionici se taj okvir primijenio na studije slučaja iz školskog i župnog života te iz osobnih situacija u kojima se vjeroučitelj nalazi pod pritiskom očekivanja i vlastitih ograničenja.
Zaključno, radionica je naglasila potrebu za realnim, ali postojanim pristupom: prepoznati vlastite „Holoferne”, ostati u povezanosti s Crkvom i školom, čuvati osobnu duhovnost i profesionalnu kompetenciju te jačati suradnju, umjesto izoliranog djelovanja.
Sudionici su radionicu ocijenili vrlo visokim ocjenama te najčešće kao pozitivno istaknuli primjenjivost u nastavi, konkretne primjere iz prakse, rad u manjim skupinama i korisne smjernice o digitalnim alatima i umjetnoj inteligenciji. Kao prijedloge su naveli više vremena za raspravu i grupni rad te demonstraciju nekog AI alata na konkretnom zadatku.
Nataša Čurić
Ispišite stranicu:
