Posredovanje vjeronaučnih sadržaja - održan stručni skup za vjeroučitelje
Stručni skup s temom Posredovanje vjeronaučnih sadržaja: jezik, obrada i metodičko-didaktičko oblikovanje namijenjen vjeroučiteljicama i vjeroučiteljima Zagrebačke nadbiskupije, Sisačke biskupije i Bjelovarsko-križevačke biskupije, održan je jučer u prostorijama NPI-a, Zagreb, Kaptol 29a. Skup su otvorile prof. dr. sc. Valentina Mandarić, Predstojnica Ureda za vjeronauk u školi, i dr.sc. Gordana Barudžija, viša savjetnica za vjeronauk u AZOO. Nakon uvodnih pozdrava i predstavljanja programa i predavača uslijedila su tri vrlo zanimljiva predavanja.
Prvo predavanje održao je prof. dr. sc. Ivan Dodlek na temu „Tada im otvori srce da gori i pamet da razumiju…“ (Lk 24, 33/24, 46): Religijski jezik od doživljaja do razumijevanja. Profesor je izlaganje započeo s problemom (ne)razumijevanja, točnije, postavio je pitanje Kako danas stojimo s našim oblicima komunikacije po pitanju razumljivosti religijskog jezika? Istaknuo je da ponekad želja za točnom teološkom preciznošću i jasnoćom teološkog govora često dodatno zakomplicira religijski govor koji je ionako današnjem čovjeku dosta nerazumljiv. No profesor je istaknuo da se uvijek propitivalo o razumljivosti religijskog jezika te kako ga pojednostavniti, a ne banalizirati. Rješenje vidi u pronalaženju neke sredine između teološke preciznosti i razumljivosti religijskog govora. U iscrpnom predavanju, bogatom mnogim primjerima, profesor zapravo daje smjerokaz za cjelovito razumijevanje specifičnoga religijskog jezika, a koji uključuje neizostavan element doživljaja onoga o čemu se govori.
Drugo predavanje održao je Branimir Stanić, dipl. novinar, na temu Retoričke strategije u obrazlaganju zahtjevnih tema. Na samom početku istaknuo je ulogu vjeroučitelja koji su na prvoj liniji kada su u pitanju neke crkvene teme, te naglasio kako je veoma važno biti pozoran i iznimno osjetljiv na metode koje rabe skrivanje stvarnih namjera ili su dio procesa manipulacije, redovito praćene „jezičnim inženjerstvom“. Mnogim primjerima potaknuo je sudionike da aktivno sudjeluju i propitkuju kako se sami snalaze u određenim situacijama i kako odgovaraju na ne baš ugodna pitanja. Predavač je dao jasne smjernice kako se dobro pripremiti za neki (od)govor, što on treba sadržavati, kakva treba biti struktura, te je time dao cjelovit prikaz jednoga dobro strukturiranog (od)govora.
Nakon stanke za kavu i pecivo, uslijedilo je treće predavanje prof. dr. sc. Ante Kolaka na temu Između nastavnih sadržaja i učenika: razumljivost u didaktičkom oblikovanju vjeronaučne nastave. Profesor je prikazao istraživanje koje je proveo na fakultetu, a tema je bila Sat koji se pamti, te pomoću tog istraživanja dublje ušao u temu razumljivosti nastavnih sadržaja i metoda koje se u nastavi koriste. Istaknuo je da „recept“ za najbolji nastavni sat ne postoji jer treba uzeti u obzir puno elemenata. Naveo je mnoge poticajne primjere kako nastavu učiniti zanimljivom, sadržajnom i dinamičnom. Kroz predavanje nastojao je potaknuti sudionike da u paru porazgovaraju o pitanjima koja su bila predložena za promišljanje i komentiranje, te time pokazao kako učenike treba učiniti aktivnim sudionicima nastave.
Okrugli stol započeo je po završetku trećeg predavanja. Postavljena su mnoga pitanja predavačima, a neka od njih bila su: kako pomiriti svakodnevni jezik i religijski govor, a sve to u svakodnevnom životu?; kako se postaviti prema činjenici da ispred sebe imamo učenike s različitim startnim pozicijama?; može li se na vjeronauku doživjeti vjera ili mogu li se buditi iskustva kod učenika?
Ovaj zaista zanimljiv i sadržajno bogat stručni skup zaključen je molitvom.
Prvo predavanje održao je prof. dr. sc. Ivan Dodlek na temu „Tada im otvori srce da gori i pamet da razumiju…“ (Lk 24, 33/24, 46): Religijski jezik od doživljaja do razumijevanja. Profesor je izlaganje započeo s problemom (ne)razumijevanja, točnije, postavio je pitanje Kako danas stojimo s našim oblicima komunikacije po pitanju razumljivosti religijskog jezika? Istaknuo je da ponekad želja za točnom teološkom preciznošću i jasnoćom teološkog govora često dodatno zakomplicira religijski govor koji je ionako današnjem čovjeku dosta nerazumljiv. No profesor je istaknuo da se uvijek propitivalo o razumljivosti religijskog jezika te kako ga pojednostavniti, a ne banalizirati. Rješenje vidi u pronalaženju neke sredine između teološke preciznosti i razumljivosti religijskog govora. U iscrpnom predavanju, bogatom mnogim primjerima, profesor zapravo daje smjerokaz za cjelovito razumijevanje specifičnoga religijskog jezika, a koji uključuje neizostavan element doživljaja onoga o čemu se govori.
Drugo predavanje održao je Branimir Stanić, dipl. novinar, na temu Retoričke strategije u obrazlaganju zahtjevnih tema. Na samom početku istaknuo je ulogu vjeroučitelja koji su na prvoj liniji kada su u pitanju neke crkvene teme, te naglasio kako je veoma važno biti pozoran i iznimno osjetljiv na metode koje rabe skrivanje stvarnih namjera ili su dio procesa manipulacije, redovito praćene „jezičnim inženjerstvom“. Mnogim primjerima potaknuo je sudionike da aktivno sudjeluju i propitkuju kako se sami snalaze u određenim situacijama i kako odgovaraju na ne baš ugodna pitanja. Predavač je dao jasne smjernice kako se dobro pripremiti za neki (od)govor, što on treba sadržavati, kakva treba biti struktura, te je time dao cjelovit prikaz jednoga dobro strukturiranog (od)govora.
Nakon stanke za kavu i pecivo, uslijedilo je treće predavanje prof. dr. sc. Ante Kolaka na temu Između nastavnih sadržaja i učenika: razumljivost u didaktičkom oblikovanju vjeronaučne nastave. Profesor je prikazao istraživanje koje je proveo na fakultetu, a tema je bila Sat koji se pamti, te pomoću tog istraživanja dublje ušao u temu razumljivosti nastavnih sadržaja i metoda koje se u nastavi koriste. Istaknuo je da „recept“ za najbolji nastavni sat ne postoji jer treba uzeti u obzir puno elemenata. Naveo je mnoge poticajne primjere kako nastavu učiniti zanimljivom, sadržajnom i dinamičnom. Kroz predavanje nastojao je potaknuti sudionike da u paru porazgovaraju o pitanjima koja su bila predložena za promišljanje i komentiranje, te time pokazao kako učenike treba učiniti aktivnim sudionicima nastave.
Okrugli stol započeo je po završetku trećeg predavanja. Postavljena su mnoga pitanja predavačima, a neka od njih bila su: kako pomiriti svakodnevni jezik i religijski govor, a sve to u svakodnevnom životu?; kako se postaviti prema činjenici da ispred sebe imamo učenike s različitim startnim pozicijama?; može li se na vjeronauku doživjeti vjera ili mogu li se buditi iskustva kod učenika?
Ovaj zaista zanimljiv i sadržajno bogat stručni skup zaključen je molitvom.
Petra Ervaćanin